Život u Holandiji kod stranaca neminovno izaziva poređenje sa životom koji su ostavili u zemljama iz kojih su potekli. Tako ljudi stalno traže dobre i loše strane života u ovoj zemlji, nerijetko i mjere da li su pogriješili što su otišli, i neprestano upoređuju sličnosti i razlike.
Jedna od velikih razlika koja se ovdje može zapaziti, a koja svakako nije tipična za zemlje iz kojih dolazi većina doseljenika u Holandiju, jeste odnos prema volonterskom radu. U ovom tekstu pokušaćemo da osvijetlimo iz različitih uglova ovu društvenu specifičnost Holanđana i tako je približimo našim čitaocima.
Većina ljudi koji su se doselili u Holandiju, izuzimajući izbjeglice i tražioce azila, uglavnom su to učinili na bazi posla kojim se sami bave, ili kojim se bave članovi njihove porodice. Kontakt sa poslovnim svijetom prije ili kasnije dovešće vas do spoznaje da su radna mjesta u Holandiji nerijetko volonterske prirode, i to ćete zaključiti bilo u radu sa volonterima koji rade sa vama, iz razgovora sa poznanicima koji rade kao volonteri, ili pretražujući oglase za posao u kojima su ove pozicije dosta česte. Logično je da prvo pomislite – zašto bi iko to radio, trošio svoje vrijeme na posao koji se ne plaća?
U ovom pitanju zapravo se krije ključna razlika između sistema iz koga dolaze ljudi, npr. sa Balkana, i sistema u kome žive Holanđani. S obzirom na činjenicu da naši ljudi dolaze u Zapadnu Evropu mahom radi zarade, mada ne samo radi toga, i da dolaze iz zemalja u kojima je bez posla i do četvrtine radno sposobnog stanovništva, a bez zarade i više, moguće je da je prva pomisao o radu bez zarade kao o besmislici. No evo kako stvari stoje posmatrano iz ugla Holanđana.
Kulturološka odlika Holanđana
Ako upitate Holanđane koji rade kao volonteri da vam objasne svoje razloge za volonterski rad, navešće mnoge, u zavisnosti od individualnog slučaja. Krenimo od onih pragmatičnih strana, koje je strancima možda najlakše razumjeti.
Mlađe osobe će vam reći da je to odličan način za sticanje iskustva u radu, što im uvijek pomaže kada popunjavaju svoju radnu biografiju, a što je ovdje vrlo važno kada konkurišete za posao. Istovremeno to je mogućnost za upoznavanje novih ljudi i stvaranje različitih životnih prilika.
Starije osobe će vam reći da je to način da ostanu aktivni u društvu, da se ne osjećaju odbačenim i izolovanim samo zato što su završili svoj radni vijek. Volonterski rad podrazumijeva i kretanje, kontakt sa ljudima, dinamiku, što je vrlo važno za održavanje zdravlja i vitalnosti, a što je ovdje veoma zapažena karakteristika starije populacije.
Kada je riječ o poslodavcima, oni izuzetno cijene ovu vrstu angažovanja kada vas razmatraju kao potencijalnog zaposlenika, jer je to dokaz vaše agilnosti, zainteresovanosti za rad i lični razvoj. Takođe, ima i onih ljudi koji će vam reći da među Holanđanima ima dovoljno imućnih, da ne kažemo bogatih, koji ne moraju da rade za novac, ili ga imaju sasvim dovoljno, pa mogu sebi da priušte i da rade bez zarade. Da se razumijemo, volonterski rad je uglavnom rad na svega nekoliko sati nedeljno, sat, dva, tri, i on ne podrazumijeva puno radno angažovanje.
Međutim, jednu posebnu karakteristiku ili razlog rasprostranjenosti ovakve vrste posla u Holandiji treba tražiti u kulturološkoj pozadini. Riječ je o progresivnoj životnoj filozofiji koja kaže da svaki pojedinac može napredovati samo ako napreduje cijela zajednica, dok istovremeno zajednica napreduje onoliko koliko se pojedinci za nju angažuju. Tako dobijamo zapravo jednu uzročno-posljedičnu vezu u kojoj, radeći za opšte dobro, vi istovremeno doprinosite i kvalitetu sopstvenog života.
Posebnu stranu ove filozofije čini osjećaj zadovoljstva što ste u mogućnosti da pomognete drugom čovjeku, na bilo koji način. Ovakva filozofija pripisuje se protestantskoj religiji i kulturi, što Holanđani jesu, ili su bili, najvećim dijelom u prošlosti, ali je karakteristična i za neke druge zajednice, poput jevrejske, koja je, između ostalog, i opstala jednim dijelom zahvaljujući takvoj društvenoj filozofiji.
Dobročinstvo našeg podneblja
Mi smo možda zaboravili, ali nije ovakav način razmišljanja bio stran ni narodima sa Balkana. Ako šetate ulicama Beograda, i podignete pogled na stara velelepna arhitektonska zdanja po centru grada, vidjećete da su mahom u pitanju zadužbine koje su svojevremeno podigli i svom narodu darovali tadašnji ugledni građani.
Nerijetko i u nekim drugim krajevima bivše Jugoslavije nailazimo na takve darove, u vidu mostova, javnih česmi li kakvih drugih dobara. Neko bi mogao pomisliti da im je bilo lako poklanjati kad su previše imali, što može biti tačno. Ali ima i danas onih koji imaju još više, pa nešto slabije poklanjaju. U svakom slučaju, ovakav vid javne solidarnosti nije ni nama tako stran, ili bar nije bio našim precima, kao što na prvi pogled može izgledati.
Prednosti volonterskog rada
Za sve one koji su možda u dilemi da li da se upuste u nešto slično, evo mogućih objašnjenja. Ako ste iz one grupe ljudi koji nemaju posao, ili niste u potpunosti ovladali jezikom, volonterski posao može biti odlična pomoć i prvi korak do zaposlenja.
To je prije svega dobar način da uđete u holandski radni sistem, jer i za ovaj posao dobijate ugovor o radu, da steknete iskustvo, koje je za većinu poslova sasvim drugačije u odnosu na rad na Balkanu.
Najbolje je odabrati onu oblast iz koje imate neka znanja i vještine ili kojom namjeravate da se bavite u budućnosti. Svaki poslodavac cijeni kada u vašoj biografiji prepozna da ste radili nešto njemu poznato i blisko. Istovremeno vas volontiranje dovodi do stalnog kontakta sa ljudima, što je vrlo važno za popravljanje jezičkih vještina, kao i za opštu informisanost o sredini u kojoj živite. Ukratko, to može da bude važna preporuka za vaš naredni posao.
Nerijetko se desi da se ljudi zaposle upravo ondje gdje su započeli kao volonteri, jer svaki poslodavac želi da zadrži dobrog radnika. To može biti aktuelno u narednom periodu jer je poznato da Holandija ima ozbiljan nedostatak radne snage u svim sektorima.
Sa druge strane, vrlo je važno i da ne budete pasivni i ne stagnirate u svom znanju i vještinama. Vrijeme brzo prolazi, u naprednim zemljama kakva je Holandija radne okolnosti i procesi se svakodnevno mijenjaju i ako se sami ne angažujete i ne borite da držite korak sa vremenom, može vam se desiti da ubrzo niste u stanju da pratite potrebe tržišta rada.
Da zaključimo, volontiranje možda jeste jedna od društvenih pojava koja čini ključnu razliku između Holandije i zemalja iz kojih dolaze doseljenici, ili pojava na koju mnogi gledaju sa potcjenjivanjem i podsmijehom.
Prvi korak ka adaptaciji u novo društvo je da naučimo drugačije gledati na volontiranje, ili barem da ga prihvatimo kao nešto od čega i sami možemo imati ozbiljnu korist.
Možda Holanđani ipak znaju šta rade. Nisu tek tako postali jedna od najbogatijih i najrazvijenijih zemalja Evrope i svijeta.
